Menu

rtop-42-dubrovnikRepublika Hrvatska spada u tzv. Obalne zemlje (Coastal State), tj. one zemlje koje imaju more, a s njim i izlaz na svjetska mora i oceane. More kao izvor velikih resursa za zemlju domaćina daje joj pravo u zaštiti ovog bogatstva mogućnost posjedovanja ratne mornarice, zrakoplovstva i kopnene vojske, kako bi djelotvorno nadzirala i čuvala svoj gospodarski pojas mora i njegove prilaze s otvorenog mora. Gospodarski pojas mora obalne države koriste i druge zemlje, bilo susjedne bilo druge koje razvijaju trgovinske odnose s drugim zemljama za plovidbu brodova trgovačke mornarice. Zemjopisni položaj teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa ne mora da ima naglašeno strategijsko značenje u bilo kom smislu. Za ovakve zemlje glavno značenje je njihova obalna linija koja je potencijalni put pristupa za protivnika, te mora biti na bilo koji način zaštićena ukupnim snagama nacionalne obrane. Upravo od veličine prijetnje s mora koja je značajan vojno- strateški faktor za takvu zemlju, takva zemlja se uključuje unutar date definicije Obalne države. Zbog svega toga ovakvo stanje može u nekom od slučajeva postati izazov aspiracijama drugih zemalja u susjedstvu ili onim koje imaju velike i srednje ratne mornarice na otvorenim morima.

Pored suverenih prava unutar svog teritorijalnog mora, obalna država uživa stanovita suverena prava u gospodarskom pojasu ispred svojih teritorijalnih voda. Ova prava, obalna država može koristiti samo u vrijeme mira ili u vrijeme sukoba niskog intenziteta, kada je suprotstavljena strana druga obalna država, pri čemu ratna mornarica zemlje domaćina ima sposobnost održanja i zaštite suverenih prava u teritorijalnim vodama i gospodarskom pojasu. Međutim u uvjetima konfrotacije s "odlučnom" i "namjeravanom" uporabom snaga ratne mornarice neke velike zemlje, zemlja domaćin treba da ima ratnu mornaricu takvih sposobnosti koje će svoju najveću snagu pokazati u svojim obalnim vodama, gdje njezine snage nalaze svoje prirodno zaklonište ili potporu snaga ratnog zrakoplovstva s obale ili drugih oružnih sustava velikog dometa instaliranih na obali. Otuda su snage ratne mornarice obalne države u mirnodopskim uvjetima, u krizi ili u ratno vrijeme usmjerene na obrambene zadaće.

plavi pleter 740

Temeljne značajke brodova ratnih mornarica obalnih država

petar-kresimir-ivDe fakto tri su faktora koja određuju pomorsku moć obalnih država. "Obalna moć" (Coastal Power), ima različite značajke i provodi se drugim načinima od pomorske sile na otvorenim morima. Obalne mornarice po prirodi stvari cijelo vrijeme djeluju u relativnoj blizini svojih ratnih baza. Ratne baze su također smještene unutar teritorijalnih voda i one pružaju osjećaj sigurnosti i nisu podložne političkim ograničenjima s kakvima se velike mornarice ponekad susreću u stranim zemljama. Obalne mornarice imaju u nečemu prednost nad mornaricama otvorenog mora: one ne moraju ulagati u povećanje radijusa djelovanja svojih brodova, jednako kao i na količinu ubojnih sredstava na njima i seta pričuvnih djelova u pripadajućoj opremi.

Temeljna svrha oružanih snaga malih zemalja, pa time i ratne mornarice kao grane OS nije da vode rat već da ga sprječavaju. To je suštinska razlika čak i onda kada sposbnost sprječavanja sukoba ukazuje na nadmoćne sposobnosti za vođenje borbenih djelovanja. Temeljni razlog za ovakvo razmišljanje leži u činjenici da se ne može očekivati pobjeda u ratu isključivo vojnim putem. Umjesto toga svrha rata u današnje vrijeme poprima sve više razmjere dobivanje zadovoljavajućih uvjeta.

Oružane snage malih zemalja pridonose sprječavanju rata poglavito čuvanjem suvereniteta svoje zemlje nametanjem jurisdikcije u mirnodopsko vrijeme, na djelotvoran i uvjerljiv način. Drugo, oružane snage su državni instrument u upravljanju krizama i između ostalog služe za zastrašivanje pri bilo kakvom obliku prijetnje silom.

Razrađujući dalje teoriju o Ratnoj mornarici obalnih država dolazi se do zaključka kako Ratna mornarica treba sudjelovati u izbjegavanju rata kroz izvođenje dviju u biti različitih zadaća: odvraćanja protivnika od prijetnje i primjeni sile i očuvanje vlastitog suvereniteta. Prva od tih zadaća izvodi se povećanjem sposobnosti protudesantne obrane i održanjem sposobnosti po načelu "prenesi rat kod protivnika". To znači da npr. podmornica može djelovati usprkos protivničkom sustavu nadzora mora i uspostavljenoj lokalnoj nadmoći. Podmornica kao oružna platforma može uspješno zaprijetiti protivničkim brodovima u međunarodnim vodama ili čak u protivničkom teritorijalnom moru

Svrha ratne mornarice po drugoj zadaći je doprinos smanjenju ili uklanjanju potencijalnih uzroka sukoba u teritorijalnim vodama i gospodarskom pojasu, utemeljenju i održanju dosljedne i čvrste vladavine zakona u skladu s međunarodnim i običajnim zakonima, te odbijanje svake sumnje čiji zakoni vrijede na tim morskim prostorima. I najmanja "kreativna nejasnoća"koja postoji smanjuje šanse od nastajanja konfliktnih situacija koje potencijalno mogu nastati. Završetkom hladnog rata motrilački kapaciteti i sustavi za nadzor i upravljanje krizama postaju sve značajniji instrumenti sprječavanja izbijanja i gubitka kontrole kod nastalih kriza.

U slučaju izbijanja sukoba, ratna mornarica obalne države mora biti sposobna pružiti otpor na svaki oblik i vrstu ugroze, da reagira na svaku povredu nacionalnog suverentetea kojeg treba otkriti, spriječiti i suzbiti širokim izborom sredstava odvraćanja. Ciljevi djelovanja obalne mornarice su brodovi i postrojbe protivničke mornarice, uključujući logističke brodove i njihove baze, ali ne i nenaoružane i nemoćne trgovačke brodove. Bilo bi nerazborito za obalnu državu da se povodi za presedanom iz ratova iz prošlosti u kojima su se neograničeno uništavali trgovački i ribarski brodovi.

U odabiru pristupa kakva nam je ratna mornarica potrebna, mogu nam poslužiti primjeri sa vojnostručnih seminara i kolegija koji se dosta često održavaju na ovu temu. Održavanje ovakvih seminara gotovo je redovita pojava kada se mijenjaju doktrine oružanih snaga i ratnih mornarica usljed novonastalih vojno-političkih uvjeta. Takvo vrijeme je upravo danas kada je bauk globalnog terorizma postao glavnim neprijateljem svih zemalja, posebice onih većih, koje imaju najviše utjecaja na svjetske političke tijekove.

plavi pleter 740

U općem pristupu razvoja ratnih mornarica razlikujemo dva temeljna pravca razvoja: to je želja za stvaranjem uravnotežene ratne mornarice (Balanced Navy), a druga teza polazi od postavki za stvaranje funkcionalne mornarice (Function-specific Navy).

Uravnotežena ratna mornarica

Uravnotežena ratna mornarica je takva mornarica koja ima (materijalne i ljudske) sposobnosti provođenja svih mogućih sadržaja oružane borbe na moru ili je u stanju da se za njih osposobi u najkraćem vremenu. Na ovaj način se uspostavlja odnos pri čemu sinergija djelovanja sastavnih djelova iz okvira sadržaja i oblika borbenih djelovanja čini ukupnu ratnu moć ovakve mornarice većom od zbira pojedinih njezinih djelova.

Funkcionalna ratna mornarica

flakschiff-Niobe-DalmacijaS druge strane nasuprot uravnoteženoj mornarici kod "funkcionalne ratne mornarice" naglasak se stavlja na jedan ili više ključnih elemenata sadržaja oružane borbe na moru dok su drugi elementi više manje reducirani. Ovakva shema primjenjuje se kod svakog pojedinačnog slučaja (zemlje koja razvija ratnu mornaricu) radi ravnomjernijeg pojedinačnog opterećenja unutar vojnog saveza, gdje obalna država troši čitav proračun namjenjen mornarici na jačanje kapaciteta u oblasti gdje ima komparativne prednosti, npr. kao što su lake obalne plovne jedinice opremljene raketama, torpedima, obalnim topništvom i sredstvima kao što su oružja za PZO, a protupodmorničko ratovanje (ASW) i podmornička djelovanja bila bi ostavljena za mornarice dubokih mora unutar saveza. Ovo ima za posljedicu stavljanja obalne države i njene ratne mornarice u potpunu podređenost vojnog saveza i njihovog zapovjedništva, drugim riječima najjače mornarice u savezu.

U slučaju raspuštanja saveza obalna država ima mogućnost izbora jedne ili druge opcije, pri čemu se drastično povećava proračun da bi se stekli i usvojili nedostajući kapaciteti. Mora se reći da u slučaju izbora funkcionalne mornarice kao obrasca razvoja svojih flotnih snaga, proračun za izgradnju ovakve mornarice je najmanji. Zemlja domaćin razvija sredstva koja joj povećavaju komparativne prednosti i uglavnom je snažno podržavana od strane drugih članica saveza na čije se kapacitete može osloniti. Razvoj uravnotežene mornarice vezan je za vrlo visok proračun, pri čemu se nabavka sredstava i opreme nije uvijek primjerena vremenu i potrebama zadaća, već diktatu tržišta, financijskih kapaciteta i prioriteta zemlje koja razvija svoju ratnu mornaricu. Pri svemu tome i školovanje i izobrazba kadra nije zanemariv trošak.

Pratite nas na Facebook-u:

Premijera hrvatskog minitorpeda

minitorpedo-mU predvečerje 15. studenoga 1991., kada je HRM vodila boj sa snagama bivše JRM, valja se spomenuti nekih detalja koji obično izmiču sjećanju i padaju neopravdano u zaborav...

Viribus Unitisviribus unitis-m

Slučaj bojnog broda 'Viribus Unitis'. Kukavički potopljen u osvijetljenoj luci, nakon proglašenja primirja - prvi brod u moderno doba na kojem se vijorila hrvatska zastava ...

Miniranje mora ispred ratne luke Lora 25. rujna 1991. godine

rtop-mRazmišljanja o blokadi ratne luke Lora sežu od početka 1991. godine kada su oblaci rata, tako se bar činilo, bili još daleko, ali se slutio. Lora je s flotom koja je u njoj bazirala bila najveća prijetnja ne samo gradu Splitu, već i cijeloj Dalmaciji.

Poginuli pripadnici HRM-a

spomenik-mPopis poginulih članova HRM-a daje abecedni prikaz poginulih boraca Hrvatske Ratne Mornarice koji su dali ono najvrijednije u borbi s neprijateljem - vlastiti život.

Search UDHRM