Menu

Dana 25.03.2013. Slobodna Dalmacija je objavila veoma interesantan članak o školskom brodu Jadran. S obzirom na veliku važnost školskog broda Jadran (također znan i kao bark-beštija!), kako po pitanju školovanja mnogih naših pomoraca (i članova udruge!), tako i po pitanju očuvanja pomorske tradicije, članak prenosimo u cjelosti.

plavi pleter 740

Povratak u matičnu luku: Hrvatske vlasti ne odustaju od jedrenjaka 'Jadran'

 

sk-jadran

Iako starac u poodmaklim godinama, jedan od najljepših školskih brodova na svijetu kao da ne mari za vrijeme, a ni za godine.

Legendarni barkantin, jedrenjak "Jadran", na kojem su se obučavale generacije hrvatskih pomoraca, obilježava 80 godina plovidbe. Umjesto pod hrvatskim stijegom, početkom 90-ih nastavio je svoj život u (prisilnom) sastavu Mornarice Jugoslavije, danas Crne Gore.

Plovećem spomeniku, kojem je Split matična luka, tijekom svibnja slijedi remont u brodogradilištu u Bijeloj u Boki kotorskoj. Kako nam je rečeno u Ministarstvu obrane Crne Gore, predviđeni radovi vrijedni su 1,5 milijuna eura.

- Obavit će se kompletna rekonstrukcija brodskog pogona, ugradit će se novi glavni stroj i dva pomoćna, te nove centralne klimatizacijske jedinice, a brod će se opremiti novim sredstvima za komunikaciju prema konvenciji SOLAS. U unutrašnjosti broda u cijelosti će se obnoviti kuhinja i sanitarne prostorije - doznajemo u Podgorici.

'Šminkanje', a ne remont

Svi dosadašnji remonti "Jadrana" obavljeni su u tivatskom vojnom brodogradilištu Arsenal, uključujući sve četiri "generalke" tijekom kojih je jedrenjak doslovno ogoljen do korita i ponovno sastavljen s novom opremom i uređajima. Posljednji generalni remont obavljen je prije 30 godina, a prije toga brod se popravljao u razdoblju od 1947. do 1949., zatim 1956., te od 1967. do 1969. godine.

Mnogi stručnjaci sumnjaju da će 1,5 milijuna eura biti dostatan iznos za kvalitetan remont broda, što ilustriraju podatkom da su njemački inženjeri cijeli posao procijenili na čak 15 milijuna eura. Ukratko, crnogorski "remont" bio bi tek prigodno šminkanje uoči rođendanske proslave "Jadrana".

No, unatoč tome, nad hrvatsko-crnogorskim političkim odnosima i dalje visi neriješeno pitanje povratka školskog jedrenjaka. Tijekom boravka predsjednika Ive Josipovića u Splitu početkom ožujka, iskoristili smo prigodu da ga upitamo za mišljenje o "Jadranu". Ocijenivši međudržavne odnose Hrvatske i Crne Gore vrlo dobrima, predsjednik je naveo kako je došlo vrijeme da se riješi pitanje sukcesije vojne imovine.

- Uvijek postoji mogućnost arbitraže što se tiče "Jadrana". Međutim, dobro je što pitanja sukcesije vojne imovine ili granice na moru, nisu vruća politička pitanja za dnevnopolitičke upotrebe. Važno je da smo svjesni problema koji će se rješavati, rekao nam je Josipović.

BBC na palubi

U Ministarstvu vanjskih poslova potvrdili su nam da je tijekom nedavnog posjeta Zagrebu crnogorskog šefa diplomacije Igora Lukšića bilo riječi i o "Jadranu", te da je "obostrano iskazana želja za rješavanjem tog pitanja". U Ministarstvu pravosuđa najavili su i proljetni sastanak s Crnogorcima.

- Odlukom hrvatske Vlade od 6. rujna 2012. osnovano je Povjerenstvo za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja između RH i Crne Gore, na čijem se čelu nalaze ministri pravosuđa dviju država. Prvi sastanak Povjerenstva u novom sastavu predviđa se u travnju, a tijekom sastanka bit će govora i o školskom brodu "Jadran", najavio nam je Sergej Abramov, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa. Za jedrenjak se zanimaju i svjetske TV kuće.

Tako je prošle godine britanski BBC za planetarno poznatu emisiju "Top Gear", koja se emitira i na HTV-u, snimio emisiju o "Jadranu". Na upit novinara Richarda Hammonda zašto jedrenjak ne uplovljava u čarobni hrvatski Dubrovnik, zapovjednik broda je promucao kako ne plove od Dubrovnika jer još nije razriješena dioba sukcesijske mase bivše SFRJ. Bilo kako bilo, Crnogorci su shvatili da nema boljeg ambasadora Crne Gore od plovećeg ljepotana "Jadrana". Hrvatski brod, a crnogorska dika. Do kada?

Autor članka: Denis KRNIĆ

Ključne godine:

1933. - brod je izgrađen u Hamburgu za ratnu mornaricu Kraljevine Jugoslavije

1943. - napušten i opljačkan u Veneciji, služi čak kao most preko kanala

1948. - obnovljen u Tivtu i ulazi u sastav Vojnopomorskog školskog centra u Splitu

1972. - Split i službeno postaje matičnom lukom nakon što su to bile Divulje

1991. - rat ga je zatekao na remontu u Tivtu i od tada je u Crnoj Gori

plavi pleter 740

Udruga ne polaže nikakva autorska prava na gore objavljeni članak, no s obzirom na važnost pitanja ŠB Jadran, smatramo i nadamo se da objavljivanje ovog članka i na stranicama Udruge može pridonijeti bržem povratku ŠB Jadran u svoju matičnu luku - Split!

Originalni članak možete naći ovdje.

Pratite nas na Facebook-u:

Premijera hrvatskog minitorpeda

minitorpedo-mU predvečerje 15. studenoga 1991., kada je HRM vodila boj sa snagama bivše JRM, valja se spomenuti nekih detalja koji obično izmiču sjećanju i padaju neopravdano u zaborav...

Viribus Unitisviribus unitis-m

Slučaj bojnog broda 'Viribus Unitis'. Kukavički potopljen u osvijetljenoj luci, nakon proglašenja primirja - prvi brod u moderno doba na kojem se vijorila hrvatska zastava ...

Miniranje mora ispred ratne luke Lora 25. rujna 1991. godine

rtop-mRazmišljanja o blokadi ratne luke Lora sežu od početka 1991. godine kada su oblaci rata, tako se bar činilo, bili još daleko, ali se slutio. Lora je s flotom koja je u njoj bazirala bila najveća prijetnja ne samo gradu Splitu, već i cijeloj Dalmaciji.

Poginuli pripadnici HRM-a

spomenik-mPopis poginulih članova HRM-a daje abecedni prikaz poginulih boraca Hrvatske Ratne Mornarice koji su dali ono najvrijednije u borbi s neprijateljem - vlastiti život.

Search UDHRM