Menu

josip vranicUdruga dragovoljaca HRM-a i ove godine uz potporu grada Splita, obilježava dan kada je pala prva žrtva Domovinskog rata s područja grada Splita i ujedno prva žrtva Hrvatske ratne mornarice, mladi Josip Vranić. Mladi Vranić je bio pripadnik tek ustrojenog 66. lakog topničko raketnog divizijona (ltrd.), a prva zadaća im je bila da s plaže Kašjuni štite prolaz brodova jugomornarice u Kaštelanski zaljev, iz kojega su do tada brodovi flote JRM-a nemilice tukli topništvom po objektima infrastrukture, ali i drugim samo njima znanim ciljevima.

Kobnog dana došlo je do izmjene vatre naše topničke bitnice (baterije) sa jednim torpednim čamcem JRM-a. Odmah se oglasilo topništvo cijele TG (taktičke grupe) „Kaštela“ koja je provodila pomorsku blokadu luka i grada Splita. Uzvratili su topničkom vatrom skoro svi brodovi iz sastava JRM-a po položaju topničke bitnice, ali i šire. Tom prilikom smrtno je ranjen topnik na Boforsu 40 mm Josip Vranić, braneći svoj rodni Split. Uskoro je cijelo područje Marjana poviše plaže bilo u plamenu, koju su vatrogasci lokalizirali tek u večernjim satima.
U današnje vrijeme kada se ratovi između država unaprijed ne najavljuju, prva žrtva i prva krv u ratovima ima posebnu simboliku i značenje. S prvom žrtvom završava vrijeme mira, a počinje vrijeme rata. Ničim ne umanjujući sve ostale žrtve, koje su pale u Domovinskom ratu, jer svaka je smrt mladih ljudi tragedija, ipak prva žrtva upravo zato što je označila početak ratnih zbivanja, dobiva posebno značenje i zaslužuje posebnu pozornost.

Spomenik Josipu Vraniću na plaži Kašjuni inicirali su njegovi suborci i roditelji. Oni su na temelju idejnog projekta arh. Velimira Barića u kamenoklesarskoj radnji Joze Župe iz Solina naručili spomenik i preko gradskih vlasti ishodili da se isti podigne na samom mjestu pogibije. Gospodin Župa je kao svoj doprinos donirao taj spomenik i završio ga u cijelosti.
Spomenik je svečano predstavljen 24. rujna 1993. godine, a otkrio ga je na temelju naloga Predsjednika Republike Hrvatske, Sabora i Vlade RH, saborski zastupnik fra Tomislav Duka. Otvaranju spomenika nazočili su učenici gimnazije „Marko Marulić“ iz Splita, suborci, pripadnici HRM-a, policije, HV-a, Ekonomskog fakulteta, te brojni građani.

Kroz sve ovo vrijeme, na dan pogibije mladog Josipa Vranića, 24. rujna 1991. godine, roditelji, Udruga, djelatnici HRM-a i gradske vlasti, uz ostale zainteresirane, odavale su počast žrtvi Josipa Vranića.

Vremenom, nalazeći se na plaži gdje se obično kupa mnoštvo svijeta, okoliš samog spomenika se polako narušavao parkiranjem motornih vozila neodgovornih građana, koji su s vozilima željeli doći do same plaže, ali i drugim aktivnostima samih kupača. Da bi sačuvali dostojanstvo žrtve i samog spomenika, Udruga je pokrenula akciju revitalizacije samog spomenika i njegovo trajno očuvanje. Ovog posla dragovoljno su se prihvatili ispred Udruge gospoda: izvršni tajnik Udruge Slavno Brtičević, te Damir Čosić Roda, kao koordinator za obnovu i uređenje spomenika. Ovom prilikom Udruga se želi zahvaliti na trudu i razumijevanju mnogim subjektima koji su pomogli da se ova ideja i ostvari. Na temelju idejnog rješenja revitalizacije objekta koji je izradila gospođa Jasna Talić iz „Parkova i nasada“ , Udruga se zahvaljuje: poduzeću „Parkovi i nasadi“, Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom „Marjan“, komunalnom poduzeću „Lovrinac“, a posebno pročelnici Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko dalmatinske županije, ing arch. mag. Mariji Vuković. I gradske vlasti su na poticaj gradonačelnika, gospodina Baldasara odradile svoj dio posla, te na vrijeme bili od pomoći kad god su pozvani. Naprosto je iznenadila brzina kojom su napravljena i dostavljena razna odobrenja, rješenja, dozvole i planovi sa svih instanci, te prateća dinamika radova izvođača. Ovo zahvaljujemo agilnosti izvršnog tajnika Udruge gospodina Slavka Brtičevića koji je imao strpljenja i načina da sa svim problemima izađe na kraj.

Danas, kada nakon 24. godine govorimo o žrtvi i žrtvama na grobištima i spomenicima palim herojima, ne možemo se oteti dojmu patine i potrošenosti riječi i fraza u izgovorenim prigodnim govorima. Stoga nas je obradovala skoro izdana knjiga iz pera novinara Damira Pilića: „Splitting - Kako sam tražio Srbe po gradu“. Knjiga govori o Josipu Vraniću i njegovim druženjima sa vršnjacima Splita iz toga turbulentnog razdoblja. To je priča o mladim ljudima, u to vrijeme srednješkolcima. Knjiga je pisana iz njihovih gledanja na život i vrijeme, koristeći se njihovim vokabularom, koji ništa ne gubi na jasnoći izraza, kako bi nam predstavio da stvari postanu jednostavne, žive i neposredne. Mladost po definiciji indiferentna spram svega što je nekoć bilo, jer nisu bili ni previše zainteresirani za ono što je bilo. Ali, osjetivši da im netko drugi želi oduzeti slobodu, najveći dio njih spremno je krenuo da brani i obrani svoje ne gledajući na posljedice.

josip vranic spomenik prilaz 1Mladi Josip Vranić rano je odslužio vojni rok kao mornar, artiljerac na Boforsu na patrolnom čamcu PČ 175 „Grmeč“ u Šibeniku (20-ti Granični mornarički divizion, VP 8912). Po odsluženju vojnog roka u ljeto 1990. upisao je ekonomski fakultet u Splitu. Ujedno je bio upisan u popis pripadnika pričuvne policije Republike Hrvatske. Čim je objavljeno da se ustrojava Hrvatska ratna mornarica, koja pored ostalih traži topnike, Josip Vranić je sa svojim kolegama otišao na zborno mjesto ne javivši se roditeljima. Tek kada je bio na Planu (poviše aerodroma Resnik) na prvom položaju, po jednom kolegi je obavijestio roditelje da se priključio topnicima iz redova HRM-a.

Našim palim braniteljima nije posljednje počivalište samo njihov grob; nije ni nadgrobni napis na njihovom spomeniku. Njihovo počivalište je cijela domovina, koja im čuva sjećanje kao nepisanu uspomenu koja se urezala u svačiju pamet bolje nego bilo koji spomenik. Naši su nam pali mladići stalno svijetlo koje nas vodi u sigurnu luku, zbog njih naša je sloboda skuplja i i ničim zamjenjiva. Opadanje hrabrosti u narodu i spremnost na žrtvu je početak njihova kraja. Upitajmo se jesmo li mi danas spremni braniti nam Hrvatsku kao što je to učinila mladost iz 1991. godine? To je samo razlog više da pamtimo naše branitelje i naše pale heroje kako ne bi pao zaborav na njihovu žrtvu i ono što su učinili za sve nas.

Autor: sb

josip vranic spomenik 1

vranic polaganje vijenaca 1

vranic polaganje vijenaca 2

vranic polaganje vijenaca 3

vranic polaganje vijenaca 4

vranic polaganje vijenaca 5

Pratite nas na Facebook-u:

Premijera hrvatskog minitorpeda

minitorpedo-mU predvečerje 15. studenoga 1991., kada je HRM vodila boj sa snagama bivše JRM, valja se spomenuti nekih detalja koji obično izmiču sjećanju i padaju neopravdano u zaborav...

Viribus Unitisviribus unitis-m

Slučaj bojnog broda 'Viribus Unitis'. Kukavički potopljen u osvijetljenoj luci, nakon proglašenja primirja - prvi brod u moderno doba na kojem se vijorila hrvatska zastava ...

Miniranje mora ispred ratne luke Lora 25. rujna 1991. godine

rtop-mRazmišljanja o blokadi ratne luke Lora sežu od početka 1991. godine kada su oblaci rata, tako se bar činilo, bili još daleko, ali se slutio. Lora je s flotom koja je u njoj bazirala bila najveća prijetnja ne samo gradu Splitu, već i cijeloj Dalmaciji.

Poginuli pripadnici HRM-a

spomenik-mPopis poginulih članova HRM-a daje abecedni prikaz poginulih boraca Hrvatske Ratne Mornarice koji su dali ono najvrijednije u borbi s neprijateljem - vlastiti život.

Search UDHRM